O Evropskom Studiju

Školske godine 2003/2005

 

Cilj studija


Strateški cilj države Bosne i Hercegovine je ulazak u Evropsku uniju. Na putu ka tom cilju bit ce neophodno savladati brojne prepreke, koje su nastale kao posljedica istorijskih dogadjaja u ovom dijelu Evrope, prethodnog društveno-ekonomskog sistema i posljednjeg rata.

Jedan od nacina da se procesi našeg približavanja uslovima za ulazak u Evropsku uniju ubrzaju je edukacija svih osoba koje na odredjeni nacin mogu svojim znanjima i sposobnostima pokrenuti ostale na aktivnosti koje nas vode u tom pravcu.

Osnovni cilj postdiplomskog ‘Evropskog studija’ je vrhunsko obrazovanje mladih, koji ce u buducnosti biti sposobni da stecena znanja šire u podrucjima svoje specijalnosti i omoguce ostalima brzu integraciju u ovu mocnu, softisticiranu i perspektivnu zajednicu.

Zbog interdisciplinarnosti materije koju studenti treba da savladaju ako žele da postanu experti za Evropu u cjelini, ovaj studij je organizovan na nivou Univerziteta u Sarajevu. Na taj nacin se postiže bolje razumijevanje razlicitih aspekata evropske istorije, politike, kulture, ekonomije, prava i sl.

Da bi se osnovni cilj postdiplomskog studija ostvario, potrebno je u procesu edukacije postici balans dva komplementarna cilja. Prvi je upoznavanje sa svim bitnim karakteristikama Evropske unije kao vec formirane integracije svih najrazvijenijih zemalja ovog kontinenta. Drugi je, detaljna analiza sadašnjih mogucnosti i perspektiva razvoja Bosne i Hercegovine, sa aspekta tranzicije u državu koja ispunjava sve uslove za ulazak u Evropsku uniju.

Kome je studij namijenjen?

Studij je namijenjen diplomiranim studentima svih fakulteta, koji imaju potrebu i želju da doprinesu u procesima tranzicije Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, kao i njenom uspješnom pozicioniranju nakon ulaska u ovu integraciju.

Razlog za ovako široko definisanu ciljnu grupu je izrazito interdisciplinarnost ovog studija. Ne samo da je poželjno ucešce osoba iz svih oblasti nauka, vec isto tako i iz institucija, kao što su sve vrste i nivoi državnih, biznis, nevladinih organizacija, obrazovanja, medija i slicno.

Kada se radi o državnim institucijama, ovaj studij posebno je interesantan za sadašnje i buduce diplomate, funkcionere i eksperte na svim nivoima vlada i pojedinim ministarstvima, osobe koje rade u sudstvu i slicno.

Sadašnji i buduci menadžeri u biznisu mogu imati velike koristi od ovog studija, pošto ce medjunarodna poslovna saradnja sa Evropom biti najintresantnija.

Nevladine organizacije postaju, pored države i biznisa, treci bitan faktor u razvoju svakog društva. Njihova uloga u Evropskoj uniji ce biti veoma znacajna, pa su adekvatna znanja osoblja ovih organizacija neophodna.

U obrazovnim institucijama, naucnim institutima, medijima i slicno, isto tako je znacajno imati osobe koje su eksperti za Evropu, zbog širenja tih znanja na ostalo stanovništvo.

Jasno je dakle, da Evropski postdiplomski studij treba biti namijenjen zaista širokom krugu osoba iz raznih oblasti života u Bosni i Hercegovini.

Metod rada


Postdiplomski studij Evropske studije je dvogodišnji magistarski program, a podijeljen je u cetiri semestra. Nastava se izvodi u tri semestra, dok je cetvrti semestar predviden za izradu magistarskog rada. Ukupni fond od 315 sati predavanja podijeljen je na 10 predmeta sa 30 sati i jednim predmetom sa 15 sati nastave.
Minimum 25 casova po predmetu bit ce iskorišten za problemska izlaganja profesora koji je noisilac predmeta, kao i gostujucih inostranih i domacih eksperata. Pored toga, ocekuje se aktivno ucesce studenata u raspravama o pojedinim aktuelnim problemima.
Na svakom predmetu ce kao predavaci sa odredjenim fondom casova ucestvovati najmanje dva profesora iz neke od zemalja Evropske unije. Pored toga, predvidjena su i predavanja domacih eksperata.
Za svaki predmet studenti ce u dogovoru sa nosiocem predmeta, zavisno od svoje struke, radnog mjesta ili afiniteta, odabrati temu za pismeni pristupni rad na ispitu. Za pripremu ovog rada studenti ce imati na raspologanju individualne konsultacije i dodatnu literaturu.
Nakon završenih predavanja iz svih predmeta polaže se usmeni ispit. Student je obavezan da iz svakog predmeta uradi seminarski rad prije pristupanja ispitu. Nosilac predmeta je zadužen za obavljanje ispita i ocjenu pristupnog rada.
Prema programu studija pedviden je i period staža, odnosno prakse (internship) izmedu 300 i 500 sati u jednoj od institucija ili organizacija, shodno interesu studenta i magistarskoj tezi.
U cetvrtom semestru od studenata se zahtijeva da napišu magistarski rad dužine 60-80 strana i odbrane rad pred Komisijom od tri clana, a koju imenuje Vijece postdiplomskog studija. Mentor je clan Komisije za ocjenu i odbranu magistarskog rada.

Uslovi za upis


Kandidati treba da posjeduju univerzitetsku diplomu društvenog smjera. Neophodan preduslov za upis je aktivno znanje engleskog jezika.
Kriteriji za selekciju kandidata su slijedeci: izuzetan akademski kvalitet i relevantno obrazovanje, adekvatno profesionalno iskustvo, jaka motivacija, komunikativnost.
Program je predviden za minimalno 30, a maksimalno 35 polaznika, a koji ce se izabrati na osnovu predatih aplikacija i traženih dokumenata (diploma, uvjerenje o položenim ispitima, TOEFL minimum 550 bodova ili drugi odgovarajuci test). Mogucnost intervjua je takoder predvidena.

Raspored predavanja
Školska godina 2003-2005


Seme-star Predmet Nosilac predmeta Br. sati
predavanja
I Metodologija naucnog
istraživanja London School of Economics
Prof. Kemal Bakaršic 30
I Istorija Evrope Prof. dr Muhamed Filipovic
Prof. dr. Vladimir Premec 15
I Ideja Evrope Prof. dr Ugo Vlaisavljevic 30
I Evropske institucije Prof. dr Zoran Pajic 30
II Evropska politika i društvo Prof. Francesco Privitera 30
II Pravo Evropske unije Prof. dr Zdravko Grebo 30
II Evropski sistem ljudskih
prava Prof. dr Cazim Sadikovic 30
II Ekonomija Evrope Prof. dr Azra Hadžiahmetovic 30
III Politicka ekonomija
tranzicije Prof. dr Dragoljub Stojanov 30
III Evropsko poslovno pravo Prof. dr Miloš Trifkovic 30
III Transformacija preduzeca
za evropske integracije Prof. dr Boris Tihi 30
UKUPNO 315
IV Izrada magistarskog rada